Radulići su bili sjedište poznate porodice Hajdarpašića, čiji je predak, Hajdar-paša izabrao ovu najljepšu bihorsku dolinu da u njoj podigne svoj saraj, hamam, džamiju i turbe. Džamija spada među prve džamije podignute u ovoj oblasti. Tačna godina gradnje nije poznata jer joj nije pronađen tarih, kao ni nišan iz Hajdar-pašinog turbeta. Vjerovatno je to bilo krajem XVII ili početkom XVIII vijeka, kada je sagrađena većina džamija ovog tipa. Hajdar-paša Selim došao je u nahiju Bihor u Hercegovačkom sandžakatu 1689. godine. Džamija ovog vakifa bila je izuzetne ljepote i dekoracije. Iz ruševina se vidi ljepota njene arhitekture, koja nije poznata kod seoskih džamija. Bila je zidana na kube, od krečnjaka i bigre (sige), popođena mermerom, a pokrivena olovom. Sa mektebom i sarajem u blizini, te Hajdar-pašinim turbetom i turbetom njegovog bajraktara ispred, činila je zanimljiv arhitektonski kompleks. Spada u red monumentalnih građevina kao što je bila džamija sultan-Bajazid Velina II u Novom (Herceg Novi) i Husein – pašina džamija u Pljevljima. Uz džamiju je bila biblioteka koja se odlikovala velikim bogatstvom knjiga na arapskom, turskom i persijskom jeziku. Džamija u Radulićima zapaljena je u toku Drugog svjetskog rata. Zapalili su je četnički odredi Pavla Đurišića u toku 1943. godine. Danas postoje ostaci zidina džamije, munareta, saraja i turbeta u kome je ukopan Hajdar-paša (Hajdar-pašino turbe). Ruševina džamije, površine 86 m2, u zemljišnim knjigama i dalje se vodi kao vlasništvo Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.
