Bar

Bar

Bar

Džamija u Kunjama

Džamija je prema natpisu na njoj i podacima B. Agovića podignuta 1774. godine na lokalitetu Petrovka. Međutim, na džamiji postoji tarih na kojem, iako nejasno, stoji 1228. H godina, koja odgovara 1813. godini. Kod džamije nije bilo vode, pa je Aiša Peričić zavještala 100 groša da se daje na dobit od koje je napravljena bistijerna. Osnova džamije je 15 x 7 metara, a munare, zadužbina Jusufa Tombarevića, visoko je 19 metara. Džamija je u više navrata sanirana, a posebno nakon zemljotresa 1979. godine. Temeljita sanacija izvršena je 1984/85. godine sredstvima Mešihata i mještana. Rađena je od tvrdog materijala. Zbog udara groma i oštećenja na munari, godine 2008. izgrađeno je novo munare. Na ulazu u džamiju, s lijeve strane nalazi se imamska kancelarija, a sa desne strane je abdesthana. Oko džamije je veliko mezarje i plac na kojem je izgrađena velika, savremena gasulhana sa svim pratećim sadržajima.

Bar

Hasan Dedino turbe

Prema podacima Istorijskog leksikona Crne Gore, Hasan Dedino turbe izgrađeno je 1612. g., a prema predanju koje B. Agović bilježi 1664. g. Prema predanju, na mjestu turbeta nalazila se berbernica. Dalje se kaže da je Hasan Deda, dok se tu brijao, rekao berberinu “Stani”, i odmah pao u nesvijest. Berber je pomislio da je Hasan Deda umro. No, nakon kraćeg vremena, Hasan Deda je došao svijesti, rekavši berberu: “Nastavi brijanje”. Berberin ga je upitao: “Šta ti bi”?, a on mu je odgovorio: “Podigni mi okovratnik košulje što prije”. Berber je to učinio i vidio na njegovom tijelu, između lopatica, otisak konjskog kopita. Tada je upitao: “Šta je to”, a Hasan Deda mu je odgovorio: “davljaše se u vodi jedan putnik sa konjem, pođoh mu u pomoć, i na mojim leđima izvadih konja i spasih davljenika”. Čim je to izgovorio, pao je mrtav. Sahranjen je tu gdje je i umro, a na mjestu berbernice podignuto mu je turbe. Neki ovo turbe nazivaju Derviš Hasanovo turbe, po vakifu koji je izgradio Podgradsku džamiju u Starom Baru. Međutim, teško je povjerovati da su Hasan Deda i derviš Hasan ista osoba, ako se uzmu u obzir dostupni podaci izgradnje Podgradske džamije (1723.) i turbeta (1612.). Ali, s obzirom na običaj ponavljanja ličnih imena predaka, derviš Hasan bi mogao biti Hasan Dedin unuk. Turbe se nalazi u haremu Omerbašića džamije, kvadratne je osnove 8 x 8 m, sa kupolom koja izranja direktno iz krova. U njemu se nalazi mezar, pokriven zelenim pokrivačem, i derviševa vjerska kapa – ahmedija. Na turbetu se razaznaju nekoliko faza dogradnji. Značajnije je sanirano 1971. godine. Ponovo je oštećeno od zemljotresa 1979. godine, pa je sanirano 1986. g. Sanacija je izvršena i 2013. godine. Prema podacima Istorijskog leksikona Crne Gore, Hasan Dedino turbe izgrađeno je 1612. g., a prema predanju koje B. Agović bilježi 1664. g. Prema predanju, na mjestu turbeta nalazila se berbernica. Dalje se kaže da je Hasan Deda, dok se tu brijao, rekao berberinu “Stani”, i odmah pao u nesvijest. Berber je pomislio da je Hasan Deda umro. No, nakon kraćeg vremena, Hasan Deda je došao svijesti, rekavši berberu: “Nastavi brijanje”. Berberin ga je upitao: “Šta ti bi”?, a on mu je odgovorio: “Podigni mi okovratnik košulje što prije”. Berber je to učinio i vidio na njegovom tijelu, između lopatica, otisak konjskog kopita. Tada je upitao: “Šta je to”, a Hasan Deda mu je odgovorio: “davljaše se u vodi jedan putnik sa konjem, pođoh mu u pomoć, i na mojim leđima izvadih konja i spasih davljenika”. Čim je to izgovorio, pao je mrtav. Sahranjen je tu gdje je i umro, a na mjestu berbernice podignuto mu je turbe. Neki ovo turbe nazivaju Derviš Hasanovo turbe, po vakifu koji je izgradio Podgradsku džamiju u Starom Baru. Međutim, teško je povjerovati da su Hasan Deda i derviš Hasan ista osoba, ako se uzmu u obzir dostupni podaci izgradnje Podgradske džamije (1723.) i turbeta (1612.). Ali, s obzirom na običaj ponavljanja ličnih imena predaka, derviš Hasan bi mogao biti Hasan Dedin unuk. Turbe se nalazi u haremu Omerbašića džamije, kvadratne je osnove 8 x 8 m, sa kupolom koja izranja direktno iz krova. U njemu se nalazi mezar, pokriven zelenim pokrivačem, i derviševa vjerska kapa – ahmedija. Na turbetu se razaznaju nekoliko faza dogradnji. Značajnije je sanirano 1971. godine. Ponovo je oštećeno od zemljotresa 1979. godine, pa je sanirano 1986. g. Sanacija je izvršena i 2013. godine.

Bar

IKC Džamija Selimija

Kamen temeljac Islamskog kulturnog centra u Baru postavljen je 28. jula 2002. godine na parceli vakufa Islamske zajednice. Fatima Omerbašić, potomak poznate porodice Omer-baše, uvakufila je svoj maslinjak za potrebe Islamske zajednice džemata Tuđemile, koji su ovaj lokalitet ustupili za izgradnju Islamskog kulturnog centra sa džamijom. Džamija se gradila sredstvima od donacija pojedinaca i raznih firmi, preduzetnika, a znatna finansijska sredstva prikupljena su od iseljenika iz ovih krajeva nastanjenih u SAD i zemljama Zapadne Evrope. Izgradnju dva munareta finansirali su Muharem Ćantić iz Bara i Husein Bećović iz Ulcinja, koji žive i rade u Čikagu, SAD. Dovršetak džamije i Kulturnog centra finansirala je Turska Vladina razvojna agencija TIKA. Islamski centar sa džamijom svečano je otvoren 30. maja 2014. godine. Kompleks Islamskog kulturnog centra obuhvata sljedeće sadržaje: prostor za obavljanje vjerskih obreda kapaciteta preko hiljadu klanjača, biblioteku, mušku i žensku abdesthanu, kongresnu salu, učionice i informatički kabinet, kancelarije za vjerske službenike i administraciju Medžlisa, dječiji vrtić sa modernom opremom i igralištem, musafirhanu, gasulhanu, dva apartmana za goste, salu za šerijatska vjenčanja, restoran, radnju sa islamskim rekvizitima i poslovni prostor sa šest višenamjenskih lokacija. Ukupna površina centralne džamije sa pratećim sadržajima iznosi 4000 m2. Ova površina ne uključuje savremeni, veliki parking prostor. Džamija ima dvije munare sa po dva šerefeta, visoke po 44 m., a unutrašnja visina kupolnog svoda iznosi 16 m. Unutrašnja dekoracija kubeta sa svjetlarnicima, mimber, mihrab i centralni luster posebno fasciniraju svakog posjetioca. Na haremu od mermera nalaze se dvije fontane koje daju dodatnu ljepotu ovom najreprezentativnijem objektu Islamske zajednice, izraženo mediteranske arhitekture. Džamiji je dato ime Selimija jer je u gradskim bedemima Starog Bara postojala džamija iz 1571. godine. Zvala se Džamija Sultan Selim, po sultanu koji je prvi uspostavio upravu nad ovim gradom. Srušena je 1881. godine od velike eksplozije baruta kada je grad doživio velika razaranja. U ovom kompleksu nalazi se sjedište Medžlisa Islamske zajednice Bar.

Bar

Džamija u Zaljevu

Džamija u Zaljevu podignuta je 1883. godine (1301.h) na lokalitetu Palevo, na imanju Trupičića, ispod vrela Mali Zaljev. Prema nekim podacima, sredstva za otkup ovog imanja dao je knjaz Nikola I Petrović u iznosu od 120 fijorina. Nekoliko puta je sanirana. Na munari stoji natpis o izgradnji munare dobrovoljnim prilozima mještana 1935. godine. Nakon razornog zemljotresa iz 1979. godine iz temelja je obnovljena 1983. godine. Zaim Mehmedović renovirao je munaru 1996. godine. U predsoblju džamije nalazi se abdesthana i kancelarija za imama. Ima unutrašnji prostor od 115,20 m2 i harem u kojem se nalazi mezarje. Prvi imam džamije bio je muftija Murteza Karađuzović.

Bar

Nova džamija u Mrkojevićima

Džamija je podignuta 1985/86. godine, od tvrdog materijala, osnove 22 x 10 m i haremom od 800 m2, zasađenim maslinama. Ima munaru visoku 32 metra sa dva šerefeta. Na ulazu u džamiju smještene su kancelarija i prostorija za sastanke. U njenom okruženju izgrađena je abdesthana i parking. Dvorište je zasađeno maslinama, koje uz njegovani travnjak i lijep prilaz stvaraju divan ambijent. Džamija je rađena dobrovoljnim prilozima džematlija, privremeno zaposlenih u SAD, a znatna sredstva dodijelilo je i Starješinstvo Islamske zajednice Crne Gore. Svečano je otvorena 16. 07. 1989. godine. Tokom ramazana u džamiji se klanjaju svi dnevni namazi. Inače, u neposrednoj blizini nalazi se Stara džamija iz 1756. godine, koja je još uvjek sačuvana iako dosta ruinirana. Otvaranjem Nove džamije stara je prestala biti u funkciji.

Scroll to Top