Septembar 2025.

Gradska džamija je jedina džamija u užem gradskom jezgru Bijelog Polja. Na ovoj lokaciji nalazi se od 1741. godine, kada je prenesena iz sela Jabučini udaljenog pet kilometara. Predanja kažu da su je građani prenosili kamen po kamen, u koloni koja je formirana od stare do sadašnje lokacije i da je taj posao završen za samo 48 časova. U dvorištu džamije sahranjen je imam Mustafa Gušmirović, pa je lokalni stanovnici često zovu i Gušmirska džamija. Danas se ona nalazi pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Radulići su bili sjedište poznate porodice Hajdarpašića, čiji je predak, Hajdar-paša izabrao ovu najljepšu bihorsku dolinu da u njoj podigne svoj saraj, hamam, džamiju i turbe. Džamija spada među prve džamije podignute u ovoj oblasti. Tačna godina gradnje nije poznata jer joj nije pronađen tarih, kao ni nišan iz Hajdar-pašinog turbeta. Vjerovatno je to bilo krajem XVII ili početkom XVIII vijeka, kada je sagrađena većina džamija ovog tipa. Hajdar-paša Selim došao je u nahiju Bihor u Hercegovačkom sandžakatu 1689. godine. Džamija ovog vakifa bila je izuzetne ljepote i dekoracije. Iz ruševina se vidi ljepota njene arhitekture, koja nije poznata kod seoskih džamija. Bila je zidana na kube, od krečnjaka i bigre (sige), popođena mermerom, a pokrivena olovom. Sa mektebom i sarajem u blizini, te Hajdar-pašinim turbetom i turbetom njegovog bajraktara ispred, činila je zanimljiv arhitektonski kompleks. Spada u red monumentalnih građevina kao što je bila džamija sultan-Bajazid Velina II u Novom (Herceg Novi) i Husein – pašina džamija u Pljevljima. Uz džamiju je bila biblioteka koja se odlikovala velikim bogatstvom knjiga na arapskom, turskom i persijskom jeziku. Džamija u Radulićima zapaljena je u toku Drugog svjetskog rata. Zapalili su je četnički odredi Pavla Đurišića u toku 1943. godine. Danas postoje ostaci zidina džamije, munareta, saraja i turbeta u kome je ukopan Hajdar-paša (Hajdar-pašino turbe). Ruševina džamije, površine 86 m2, u zemljišnim knjigama i dalje se vodi kao vlasništvo Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.

Bistrica je administrativni centar kojem gravitira nekoliko sela. Smještena je u dolini rijeke Bistrice po kojoj je i dobila ime. U središnjem dijelu naselja izgradjena je džamija sa drvenom konstrukcijom i munarom. Za sada nije poznata godina njene gradnje. Prema podacima o izgradnji džamija na ovom području, ona datira iz prve polovine XIX vijeka, a možda i ranije ako se ima u vidu da postoji njena fotografija iz 1836. godine, koja se može pogledati u galeriji. Prema predanju džamija je izgrađena na zemljištu koga je poklonio Avdul-beg Hasanbegović. On je imao u Bistrici svoje valjaonice i vodenice. Kako predanje kaže, udario je temelje i ozidao džamisjki zid. U toku Drugog svjetskog rata, 1943. godine, zapaljena je. Na njenim temeljima podignuta je nova džamija 1970. godine. U njenoj izgradnji učestvovali su mještani dobrovoljnim prilozima i radnom snagom. Godine 1991. hadži Senad Sijarić je ispred džamije doveo vodu i izgradio šadrvan, a 1993. godine oko harema džamije postavljeno je betonsko coklo i ograda.

Centralna zgrada Dom Kur’ana (Daru-l-Kur’an) u Bijelom Polju otvorena je 27. 05. 2018. godine. Zgrada je opremljena savremenom tehnologijom i tradicionalnim ambijentom, kako bi polaznicima bilo olakšano izučavanje Božije Riječi. Ovaj objekat, koji je takođe mjesto okupljanja omladine prilikom brojnih predavanja i prezentacija, pripada Medžlisu Islamske zajednice Bijelo Polje.