Oktobar 2025.

Rožaje

Kurtagića kula

Kurtagića kula se nalazila u centru grada na obali Ibra, u Kurtagića mahali u Rožajama. Kulu je sagradio krajem 19. i početkom 20. stoljeća Suljaga, otac Iljazage Kurtagića. Kula je bila sagrađena na približno kvadratnoj osnovi i imala je prizemlje i dva sprata. Prizemlje i prvi sprat su bili zidani od kamena, od oblutaka sa pravilnim ugaonim tesancima i drvenim santračima. Ulazni portal je imao drveni okvir, sa dekorativnim lučnim nadvratnikom. Na prvom i drugom spratu pravilno su bili raspoređeni pravougaoni prozori sa drvenim okvirima. Prozori prvog sprata su bili veći od uobičajenih prozora kula Rožaja i moguće je da su naknadno izvedeni.

Rožaje

Ganića kula

Ganića kula – Podsjećanje na vremena kada se živjelo u kulama i kada se, u burnim i opasnim vremenima, sigurnost porodice obezbjeđivala visokim i čvrstim zidovima. Ganića Kula je vrijedan istorijski spomenik i svjedok tih, davno prošlih, vremena. Nalazi se na izvorištu Ibra i smatra se da je nastala početkom 19. vijeka.

Petnjica

Džamija u Savinom Boru (Petnjica)

Džamija u Savinom Boru (Petnjica) je mesdžid (manja džamija) u selu Savin Bor, opština Petnjica, Crna Gora, čija je izgradnja počela 1997. godine, a služila je kao mesto okupljanja i bogosluženja za lokalne muslimane, često nazivan “Sandžak džamija”. 
Lokacija: Selo Savin Bor, Opština Petnjica, Crna Gora.Početak izgradnje: 28. aprila 1997..Značaj: Važan verski i kulturni centar za muslimane petnjičkog kraja.

Pljevlja

Husein-pašina džamija

Vakif: Husein-paša Boljanić. Godina gradnje: Oko 1570. godine pominje se imam ove džamije. Arhitektura:Tip: Džamija sa kupolomPrateći objekti: Gasulhana, abdesthana, mezaristan, sahat kula. Husein­paša Boljanić je ovu džamiju podigao 1569. go­dine i nalazi se u Pljevljima, Sandžak. Ona, prema mišljenju Andreja Andrejevića ne samo da zauzima istaknuto mjesto među spomenicima islamske umjetnosti na teritoriji bivše Jugoslavije, već po svom arhitektonskom tipu i karakteristikama predstavlja jedinstvenu građevinu ovakve vrste na našim prostorima. Koliko je ova građevina odudarala od drugih islamskih sakralnih objekata podizanih širom Crne Gore, svjedoči podatak da je Evlija Čelebija, koji je proputovao čitavim Carstvom, poredi sa „kakvom carskom džamijom“. Ona je i izraziti primjer brzine kojom se umjetnički uticaj iz prijestonice širio u udaljene djelove Carstva. Husein­pašina zadužbina višestrukih namjena odgovorila je željama graditelja – odoljela vremenu i dala svojevrstan pečat Plje­vljima kao važnom gradskom naselju. Skladnost, neuobičajena toplina ukrasa i prozračnost kamena džamije, nenametljivo opominju i svjedoče o stremljenju da se ljepotom i pregnućem ostane u „vje­čnom trajanju“.

Pljevlja

SAHAT KULA

Smještena u centru grada, Sahat kula u Pljevljima, sa kraćim ili dužim pauzama u radu, pokazuje Pljevljacima tačno vrijeme još od 18. vijeka.

Rožaje

Džamija Sultan Murat II

Džamija je izgrađena sredinom 15. vijeka. Mada, o vremenu njene izgradnje postoji više različitih podataka. Pretežno se smatra da je sagrađena 1450. godine u vrijeme vladavine Sultana Murata II Fatiha (Z. Azemović), pa je zato i zovu džamija Sultana Murata II. Drugi tvrde da je izgrađena 1455. godine (M. Bećirbegović), a treći da je podigao 1629. godine sultan Murat IV u znak sjećanja na svoju majku (B. Agović). Ovo bi svakako bilo interesantno provjeriti u arhivima. Džamija je služila u početku za vojničku posadu, uz malu upravnu vlast, a zatim i ostale vjernike koji su prihvatili islam. Zajedno sa tvrđavom, u raznim bunama i ratovima, rušena je i obnavljana nekoliko puta. Prvobitni izgled džamije bio je kao i kod ostalih džamija toga vremena, sa drvenim trijemom natkrivenim na ulazu, koji se oslanjao na drvenim stubovima. Ogradni dio trijema bio je oivičen drvenim stubićima. Unutrašnji dio džamijskog prostora bio je veličine 9 x 9 metara sa mahfilom u dubini od tri metra. Džamija je građena od poluobrađenog lomljenog kamena. Na njoj su postojala dva reda prozora pravogaonog oblika. Bila je pokrivena šindrom. Oko džamije se nalazi muslimansko groblje sa znatnim brojem lijepo urađenih starih nadgrobnih spomenika sa natpisima na turskom i arapskom jeziku, među njima i nekoliko sa još nepročitanim epitafima. Pored džamije je i turbe Šejha Muhameda (Mehmeda) Užičanina, književnika i začetnika socijalnog pokreta u XVIII vijeku, o kome su pisali značajni naučnici i književnici. Šejh je pogubljen od strane janičara 1750. godine u Balotićima kod Rožaja, a turbe mu je podigao Huršid-paša 1854. godine. Džamija je u više navrata renovirana. Zbog dotrajalosti stare džamije, na njenim temeljima sagrađena je nova u potpuno izmjenjenom obliku. U septembru 1966. godine započeta je njena gradnja, a završena 1968. godine. Godine 1977. izgrađeno je novo munare sa 2 šerefeta. Džamija je dobila drugi izgled. Urađen je trijem na ulazu, obnovljeno turbe, šedrvan i gasulhana. Ove radove finansirali su mještani Rožaja i okoline. Međutim, obnovljena džamija nije dugo izdržala zbog nestručno izvedenih radova. Tome su doprinijela i česta klizišta obale Ibra. Kako se sanaciji nije moglo pristupiti zbog narušene statike, džamija je srušena a na njenim temeljima, po treći put, podignuta je nova džamija. Njena izgradnja trajala je četiri godine, od 2004. – 2008. Godine, kada je svečano otvorena. Njenu dekoraciju, kako u enterijeru, tako i u eksterijeru, radili su turski graditelji. Vrhunsku dekoraciju čine arabeske sa ukrašenim ornamentima kao i unutrašnja kubat kaligrafski ispisana ajetima iz Kur’ana. Unutrašnjost džamije obložena je specijalnim keramičkim pločicama, koje upotpunjuju njenu ljepotu i dekoraciju. Pločice su uvezene iz Turske, a postavljane su pod nadzorom majstora koji su specijalizovani za ovaj posao. Posjetilac ima utisak da se nalazi u nekoj od džamija u Istanbulu. Ona spada među najljepše džamije ne samo ovoga kraja nego i šire. U prizemlju je velika haternama, na drugoj etaži je abdesthana i pomoćni molitveni prostor, a u gornje dvije etaže nalazi se prostor za obavljanje namaza. Sa sjeverne strane od ulaza obnovljeno je turbe Šejha Mehmeda Užičanina. Džamija ima dvije munare, devet kupola, od kojih su osam malih i jedno središnje veliko, ispod koga se nalaze manji lučni prozori koji služe za obasjavanje unutrašnjosti džamije. Kupole su obložene bakrom. Džamija je građena donacijama građana Rožaja i iseljenika iz Rožaja koji žive u Turskoj. Munare je finansirala Islamska zajednica Turske, a kameni ogradni zid harema džamije Turska agencija za mađunarodni razvoj i saradnju (TIKA).

Scroll to Top